Te mau pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ
Te mau pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ no te haamoriraa
A faaohipa i teie mau rave'a no te arata'i i te mau taime no te pahonoraa a te mau pĭpĭ o te faaûru i te faaôraa i roto i te ohipa, te paturaa o te huiraatira, e te paturu i te misioni a te Mesia i te ao nei. I roto i te mau papa'iraa atoa, te vai ra te hoê aamu poto e te hoê titau-manihini-raa maramarama ia pahono mai, ma te tauturu i te feia faatere ia faaite ma te maramarama e ia faaapî i te mau poro'i tata'itahi i ta ratou amuiraa e ta ratou vahi.
Te mau papa'iraa
Te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ - Te rahi
A tatara i te mau rima
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Rocío Paz | Sabati Palm
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru o te hoê amuiraa no Lima, Peru, i te faaturaraa ia Iesu i te Sabati Pama na roto i te amuraa i te maa po'ipo'i i ni'a i te mau e'a, ma te ite e, ia pee ana'e tatou i te Mesia ma te rima hamama, e ite tatou i to'na mata i roto i te feia ta tatou e tavini nei.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa horo'a. Te vai ra i roto te hoê hoho'a no roto mai i te aamu.
Tāuru
Īstory
E haamata te Sabati Palm i te hepetoma Mo'a na roto i te oro'a. Te ta'i nei matou i te mau amaa e te haamana'o nei matou ia Iesu i te tomoraa ' tu i Ierusalema. Teie râ, te haamana'o atoa maira te Sabati Pama ia tatou eaha te huru o te arii o Iesu: eiaha te hoê arii tei haere mai ma te mana e te moni, te hoê râ taata tei haere mai ma te haehaa, te aroha, e te here no te feia o tei haapao ore-pinepine-hia.
Te faati'a ra o Rocío Paz no te amuiraa no te Oire no te Mesia no Philadelphia i Lima, Peru, i te aamu o te hoê Sabati Pama i to ta'na amuiraa ma'itiraa i te faatura ia Iesu na roto i te hoê rave'a nehenehe roa.
Ua putuputu mai te mau rima tauturu no te faaineine i te maa po'ipo'i no to ratou mau taata tapiri e hinaaro i te tauturu i taua po'ipo'i Hebedoma Mo'a ra. Ua faaineine amui ratou e 90 inu po'ipo'i e e 90 pane. Ua haapae te tahi mau rima tauturu e ua horoa i ta ratou iho maa ia navai te reira. I muri iho, ua haere raua e piti piti, i te tahi mau taime e te hoê tamarii i pihai iho ia ratou, no te faaite i taua mau maa po'ipo'i ra i te feia hoo tao'a i nia i te purumu, te feia hoo tao'a i nia i te purumu, te mau tamarii e rave ra i te ohipa i nia i te mau mori purumu, e te feia ruhiruhia tei mo'e to ratou fare i roto i te hoê auahi.
Ua putuputu te amuiraa no te pure e no te feruri hou ratou a haere ai. Te taio ra ratou i roto i te Mataio 25 e: “Te mea atoa ta outou i rave no te hoê o to ' u mau taeae e tuahine iti roa ' ' e, ua rave ïa outou no ' u.”
Mai ta Rocío i parau, “Ua ite matou e, ua faaite matou i te here o te Atua i te mau taata atoa o tei haamauruuru hohonu ia matou e o tei faaite mai i te hoê ataata mau, mai te mea ra e, te ite nei matou i te mata o Iesu.”
E Sabati Palm atoa te reira.
E ere te reira i te faaheporaa noa i te mau rima i roto i te vahi mo'a. Te pee nei oia ia Iesu i nia i te mau aroâ ma te rima hamama. Te iteraa ïa i te Mesia i roto i te feia po'ia, te mo'emo'e, e te fifi. Te iteraa ïa e, ia horo'a ana'e tatou, e farii tatou i te hoê mea mo'a ei faaho'iraa mai.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Ua riro te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ ei rave'a no tatou ia faaite i to tatou mauruuru i te Atua. E ere tatou i te horo'a no te hoê titauraa, no te mauruuru râ no te horo'araa ta tatou i farii na mua roa na roto i te Mesia. Ua riro noa ta tatou ô ei reo no te aroha o te Atua i roto i to tatou oraraa. E turaihia to tatou mafatu ia pahono ma te haapao maitai a farii ai tatou i te mau ô a te Atua, ma te apiti atu i te varua rahi o te Poiete.
Ia riro mai ta tatou mau ô ei tahi atu rave'a no te afa'i i te here o te Mesia i te ao nei, a tamau noa ai tatou i ta tatou tere i te Sabati Pama i ni'a i te satauro e te ti'a-faahou-raa.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te faraoa pane
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Jane McDonald
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te hoê taata o tei taoto i roto i te hoê vahi faaapu e tei horo'a i ta'na faraoa hoê roa ia navai te tahi atu mau taata, o te hoê ïa haamana'oraa e, e ere te horo'araa mau i te faitohia na roto i te rahi o te ô, na roto râ i te here i muri mai i te reira.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Te faati'a ra o Jane McDonald no Norwalk, Iowa, i te mau Hau Amui no Marite, i te aamu o te hoê amuiraa i New Port Richey, i Florida, i te mau Hau Amui no Marite, te hoê fare pureraa na'ina'i i piha'i iho i te hoê vahi faaapu o te oire.
No roto mai te mau melo o taua amuiraa ra i te mau huru oraraa atoa. Ua ora vetahi i roto i te mau fare tahua. Ua faaea vetahi i roto i te mau vahi haapuraa. Ua taoto vetahi i nia i te mau parahiraa o te faaapu aore ra i roto i te mau uputa i pihai iho mai. Teie râ, i te mau poipoi sabati atoa, e putuputu ratou ei utuafare. Ua amu amui ratou i te maa po'ipo'i, ua haamori amui, ua pure amui, e ua haapa'o amui te tahi i te tahi.
I te hoê ahiahi mahana pae, ua faatupu te amuiraa i te hoê tamaaraa i roto i te faaapu. Te tunu ra te mau uri veavea i nia i te umu, te ata ra te taata e te paraparau ra, e ua afai mai o Jane i te hoê farii pizza.
I muri a'e i te amuraa i te mau taata atoa, ua parau o Pastor Jerome e ua navai te mau uri veavea no te mau taata atoa e hinaaro ra i te mau sekoni. Hoê ana'e fifi: ua pau roa ta ratou mau faraoa.
Ua parau oia e e nehenehe paha te hoê taata e haere i te fare toa.
I muri iho, ua tomo mamû noa te hoê taata i roto i ta ' na pute, te pute o tei tapeahia paha i ta ' na mau mea atoa.
Ua parau mai oia, "A tia'i". "E faraoa ta'u. E nehenehe ta outou e faaohipa i te reira."
Ua ite o Jane e ua opuahia paha teie faraoa no te faaamu ia ' na e rave rahi mahana i muri iho. Ua taoto oia i roto i te faaapu no te mea aita to ' na iho fare. Teie râ, ua horoa oia ma te feaa ore i te mau mea atoa ta ' na i farii ia navai te tahi atu mau taata.
Ua parau o Jane e, ua ite mata oia i te hoê mea mai te ô a te vahine ivi i roto i te mau papa'iraa mo'a i taua taime ra. Ua horoa te hoê taata aita ta ' na e mea faufaa i te mau mea atoa.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Ua riro te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ ei tuhaa no tatou i roto i te hoê huriraa mo'a. E haamaitaihia tatou e te aroha rahi o te Atua, e no reira, e haamaitaihia ta tatou horo'araa i te huiraatira e te ao nei. E ere teie i te hoê ohipa, te hoê râ pahonoraa oaoa i te Atua here o tei horo'a na mua i te mau mea atoa no tatou, ma te paturu i te taheraa o te aroha o te aupuru ia tatou paatoa.
I te tahi mau taime, te mana'o nei tatou e e haamata te horo'araa ia noaa mai ia tatou ia hau atu i te navai. Teie râ, te haamana'o maira te taata e faraoa to ' na e e haamata te horoa mau i roto i te mafatu. Eita te reira e faitohia na roto i te rahi o te ô, na roto râ i te here e horo'ahia mai ai te reira.
Ia horo'a tatou no te mauruuru, te ti'aturiraa e te here, eiaha râ no te mea e toe ra, a horo'a ai tatou i ta tatou mau ô i teie mahana.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te Ekalesia tei riro mai ei fare
Te roaraa: 1–2 minuti
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru o te hoê amuiraa no Paynesville, i Liberia, i te iritiraa i to'na mau uputa i muri a'e i te hoê vero puai e te iteraa e, e nehenehe te horo'araa, te auhoêraa, e te ti'aturiraa i te Atua e patu faahou hau atu i te mau fare.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Ua tahe mai te ûa mai te reo puai—ma te riri, ma te faaru'e ore, e ma te ore e titau-manihini-hia.
I Paynesville, i Liberia, hau atu i te 10 fare o te mau melo o te amuiraa Tiaturiraa Apî tei vavahi - roa - hia i roto i te hoê noa pô. Ua topa te mau patu, ua vavahihia te mau tuanui, e ua erehia te mau utuafare fatata i te mau mea atoa.
Aita râ te ekalesia i opani i to ' na mau uputa.
I to'na faarooraa i te ohipa i tupu, ua faaue te perepitero GA Anderson ia iritihia te fare pureraa ei vahi haapuraa. Ua riro te mau parahiraa ei moenga i taua pô ra. I teie nei, ua faaroohia te fata i reira te mau pure i horoahia ' i, i te hutiraa aho a te mau tamarii e taoto ra e te mau pure a te mau metua rohirohi.
Tau hebedoma te maoro, ua riro te fare pureraa ei mea hau atu i te hoê vahi haamoriraa. Ua riro te reira ei fare.
Ua tupu te hoê mea huru ê i muri iho.
I te hoê Sabati, ua ti'a mai te hoê vahine o Jamamma te i'oa i roto i te haamoriraa e ua parau mai, "Aita ta'u e mea... tera râ, e horo'a vau e 2,000 tara marite no te haamata i te patu-faahou-raa". Fatata e $10 USD noa, tera râ, o te mau mea atoa ïa ta'na e nehenehe e horo'a.
Ua haamata ta ' na ô i te hoê mea i roto i te amuiraa. Ua horoa te mau taurearea i te moni iti ta ratou. Ua horoa te hoê taata hamani tia i te mau mea atoa ta ' na i noaa i taua hebedoma ra. Ua faarue te mau tamarii i ta ratou maa avatea no te faaamu i te mau rave ohipa. Ua hoo te hoê vahine matete i te ahu no te hoo mai i te mau tao'a no te tapo'i i te fare. Ua horo'a te mau tane, te mau vahine, e te feia apî i to ratou taime no te patu faahou.
Ua patu-faahou-hia na fare 10 atoa i roto e piti ava'e, eiaha na roto i te moni, na roto râ i te here, te pure, te tahoêraa, e te horo'a. I to te taata uiuiraa ia Pastor Anderson e mea nahea te reira i te tupuraa, ua pahono mai oia e, "Ua horo'a matou i te mau mea ta matou i ore i farii... e ua horo'a mai te Atua ia matou hau atu i ta matou i hinaaro".
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te titau manihini nei te mau pĭpĭ ia tatou ia haere ê atu i te faatumuraa ma te mǎta'u i ni'a i te ereraa e ia farii i te fafauraa a te Atua no ni'a i te rahi. Ia horo'a ana'e tatou ma te horo'a, te faaite ra ïa tatou e, to tatou parururaa mau, e ere ïa i roto i te tape'araa, i roto râ i te faaiteraa i te mau ô ta tatou i farii. Ua riro ta tatou ô ei ohipa ti'aturiraa, oia ho'i, te hoê iteraa e, e nehenehe ta te Atua e faarahi i te mau mea ta tatou e horo'a nei e e horo'a i te mau mea e navai no to tatou mau hinaaro e te mau hinaaro o vetahi ê.
I teie mahana, aita paha tatou e mana'o e ua navai ta tatou. Teie râ, te haamana'o maira te huiraatira o te amuiraa New Hope ia tatou e e ere te horoaraa i te mea hau atu i ta tatou e hinaaro ra. No ni'a ïa i te ti'aturiraa e, e nehenehe ta te Atua e faaohipa i te mau mea atoa ta tatou e tuu i roto i te rima o te Atua.
A horo'a ai tatou i teie mahana, a haamana'o na tatou e, noa'tu te ô na'ina'i roa a'e, e nehenehe ïa e riro ei tuhaa no te taheraa rahi o te horo'araa a te Atua i ni'a i te fenua nei.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Hoê tamaaraa i te hoê taime
Te roaraa: 1–2 minuti
Na Chad e o Mary Jendry
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru o te hoê amuiraa i te faariroraa i te hoê ohipa horo'a ohie ei ohipa fariiraa mati, te paturaa i te mau taairaa, te faaho'i-faahou-raa mai i te tura, e te tauiraa i te mau oraraa.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Te faati'a ra o Chad e o Mary Jendry no Chandler, Arizona, USA, i te aamu o te hoê amuiraa o tei ui tamau noa i te hoê uiraa ohie: “Nahea tatou ia faaite i te here o te Mesia i te ao nei e haaati ra ia tatou?”
I te omuaraa, e mea ohie roa te pahonoraa. Ua faaineine te mau melo o te amuiraa Chandler i te mau sandwich pata peanut e te tiare, te mau huaai, e te mau pute maa iti no te horoa. I to ratou iteraa e eita ta ratou e nehenehe faahou e tufa i te maa i hamanihia i roto i te fare, ua taui ratou e ua haamata i te faaohipa i te mau pute Manna.
Aita râ ratou i tapea i reira.
Ua haamata o Chad e o Mary i te haere i ni'a i te mau aroâ, ma te titau manihini i te mau taata i te mau putuputuraa a te ekalesia e te mau putuputuraa i roto i te faaapu. Te vai ra te mau barbecue, te mau ha'utiraa, te ahu no te faaite, e te mau Manna Bags no te afa'i. Ua patu rii noa ratou i te oire.
I te hoê mahana, ua ui atu te hoê manihini o Dave ia Mary e, ua faaroo anei oia no ni'a i te faanahoraa I-HELP, oia ho'i, te hoê fare tamaaraa no te mau taata aita e fare. Te tauturu nei te faanahoraa i te mau taata ia haere mai te ereraa i te fare e tae atu i te vai - maitai - raa na roto i te taairaa e te tiaraa, te ohipa, te fare, e te tahi atu mau ohipa hinaarohia.
Ua amui atu te amuiraa i taua ava'e ra.
Mai te matahiti 2012 mai â, ua iriti te pŭpŭ a te Mesia no Chandler i to'na mau uputa i te hoê pô i te mau ava'e atoa, e i teie nei, e mea pinepine a'e. E tae mai te mau manihini i te ahiahi, e horoahia ia ratou te maa avatea, te hoê vahi papu no te taoto, e i muri iho e farii ratou i te maa po'ipo'i e te hoê pute Manna no te mahana i muri iho. E tunu te mau melo o te amuiraa i te maa, e hoo mai i te mau tao'a, e tamâ, e tavini, e e faataa noa i te taime e te feia e haere mai ra.
Ua ite ratou i te tauiraa o te oraraa i te roaraa o te mau matahiti.
Te parau ra o Chad e o Mary e, “Ua ite matou e rave rahi taata i te haere mai te ereraa i te fare e te ereraa i te ohipa no te riro mai ei mau melo maitai o te sotaiete.”
Ua riro te mea tei haamata na roto i te hoê tamaaraa ohie ei mea rahi a'e: te hoê faatereraa no te taairaa, te tura, e te ti'aturiraa.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Hau atu â te pahonoraa a te mau pĭpĭ i te hoê ohipa taata iho. E fafauraa amui te reira. Ia horo'a ana'e tatou, e haaputuputu tatou i ta tatou mau rave'a no te haapuai i te huru o to tatou huiraatira. Ua riro ta tatou mau ô amui ei tapa'o papû no to tatou fafauraa te tahi i te tahi e to tatou oraraa amui i roto i te Mesia, ma te haapapû e, e nehenehe ta tatou e faatupu i te mau pŭpŭ oaoa, te ti'aturiraa, te here, e te hau.
Te haamana'o maira te nunaa Chandler ia tatou e, e ere te horo'araa i te moni ana'e. No ni'a ïa i te iritiraa i to tatou mau uputa, te horo'araa i to tatou taime, te amuiraa i te hoê maa, e te hamaniraa i te hoê vahi i reira te hau o te Mesia e nehenehe ai e itehia.
Mai ta tatou e horo'a nei i teie mahana, ia tauturu ta tatou mau ô ia tamau noa i taua ohipa tauiraa ra, i roto i to tatou amuiraa, i roto i to tatou oire, e i roto i te oraraa o te feia e hinaaro e ite e, e ere ratou ana'e.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give, na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Mai te Faufaa e tae atu i te Oire Mo'a
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Peter Lonsdale
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru o te hoê amuiraa i te faaohiparaa i ta'na mau rave'a no te paturu i te misioni, no te patu i te mau taairaa e no te haamau i te hoê oire mo'a.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a. Te vai ra i roto te hoê hoho'a no roto mai i te aamu.
Tāuru
Īstory
Ua faaite mai o Peter Lonsdale, te hoê tauturu hi'opo'a no Perth, i Auteraria Tooa o te râ, i teie aamu. Te haamata nei te reira na roto i te hoê uiraa ohie tera râ, te faufaa rahi: “Nahea ta tatou mau tao'a ia paturu maitai i te misioni?”
Ua farii te amuiraa no Perth i te piti o te fare pureraa a matahiti i teie nei. Maoti i te vaiiho i te reira ia faaohipahia, ua rave ratou i te hoê faaotiraa haapao maitai e horoa i te reira i te hoê pû haapaoraa tamarii. Mai te matahiti 2007 mai â, ua horoa taua maitiraa ra i te moni tamau no te paturu i te ohipa faatere.
I te haereraa te Food Pantry a te amuiraa i roto i te fare pureraa i te matahiti 2011, ua haamata te hoê mea puai i te tupu. Ua horoahia te mau tao'a, te moni, e te mau taata atoa no te mau opuaraa a te Atua. Ua farii maitai a'e te fare i te mau faaauraa apî. Ua tonohia te hoê ti'a faatere no te hoê tuhaa taime, e hau atu i te hoê ahuru ma piti rima tauturu no te amuiraa e no te fenua o tei amui atu i roto i te ohipa.I teie mahana, fatata e 40 taata e tomo mai na roto i te mau uputa i te mau poipoi mahana toru atoa. E rave rahi o te mau utuafare e tamarii to ratou, te feia e ere i te mea moni rahi, te feia e ora mai ra i te ma'i, te feia e ere i te fare, aore ra te feia mo'emo'e e te hinaaro nei i te taairaa. E farii ratou i te mau tao'a maa, te tii po'ipo'i, te ahu, te mau tao'a o te fare, e peneia'e te mea faufaa roa ' ' e, te fariihia ra ratou ma te tura e te here.
E turu te amuiraa i te pae moni i te mau matahiti atoa. Te horoa atoa ra te tahi atu mau ekalesia, te feia tapiri, te mau fare haapiiraa, te mau fare toa, e te mau fare taviriraa faraoa. Teie râ, te mea huru ê roa ' ' e, o te ohipa ïa i tupu i muri iho, ia au i te parau a Petera: “Te hinaaro nei te mau taata o te huiraatira e ite hau atu â no nia i ta tatou ekalesia.” Ua horoa vetahi i te rima tauturu. Ua amui atu vetahi i roto i te haamoriraa. Te parau hopea ra o Petera e, “Ua riro mau te Food Pantry ei faaiteraa no te huiraatira mo'a!”
E nehenehe te horoa e rave i te reira.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te faaite nei ta tatou mau ô i te ohipa a te Atua i te ao nei. Te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ, o te huru ïa no tatou ia faaitoito amui i te misioni o te Oire no te Mesia. E riro teie mau ô ei mau ohipa papû no te aroha, o te faati'a i te mau faatereraa hau no te faaite ia Iesu Mesia e no te faaitoito i te mau pŭpŭ oaoa, te ti'aturiraa, te here, e te hau. Te amui nei ta tatou mau ô tata'itahi no te faatupu i te hoê puai puai no te maitai, ma te faatupu i ta tatou hi'oraa maitai.
Ia haamana'o ana'e tatou e, noa'tu te mau rave'a matauhia, te hoê fare, te hoê ô, te hoê ô, e nehenehe ta te Atua e taui ei ti'aturiraa, ei melo, e ei oraraa apî a faaite ai tatou i ta tatou mau ô i teie mahana.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te mau papa'iraa o te huiraatira
Te mau pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ - Oire
Te fariiraa ia Iesu i roto i te hiona
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Cindy Korf
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te hoê amuiraa nainai roa i Yuma, i Colorado, i te mau Hau Amui no Marite, o tei faaruru i te hoê mata'i rorofai no te iriti i ta ratou fare pureraa no te feia ratere tei mau, e o tei ite mai e, te faaineineraa i te hoê vahi fariiraa taata, o te hoê ïa ohipa taviniraa haapa'o maitai, noa'tu e, aita e taata e tae mai.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
I te hoê ahiahi tau toetoe i Yuma, i Colorado, i te mau Hau Amui no Marite, ua ta'i te niuniu i te taime no te amuraa maa.
Ua farii te hoê melo o te amuiraa i te hoê parau apî haamǎta'u. Ua opanihia te purumu i te pae tooa o te râ o te oire e te hoê mata'i rorofai. Ua topa te hiona i te taatoaraa o te mahana, e ua puai roa te mata'i e aita te feia faahoro pereoo i nehenehe e ite. Ua haamata te mau pereoo i te tu'u i rapae i te oire no te mea ua î a'ena te mau piha hotera atoa.
Ua ui te melo i te hoê uiraa ohie: “E nehenehe anei ta tatou e iriti i te fare pureraa no te feia ratere tei mau i roto i te fare pureraa no te horo'a ia ratou i te hoê vahi mahanahana no te tia'i i te vero?”
Ua pahono-oioi-hia mai: “Oia mau.”
E mea nainai roa te amuiraa no Yuma, 10 ana'e melo o te ora ra i roto i te oire, tera râ, ua haamata oioi ratou i te pii te tahi i te tahi. Ua haere te tahi mau taata i te fare pureraa na roto i te hiona hohonu. Ua tamâ vetahi i te mau purumu e ua tamâ i te mau vahi tapearaa pereoo. I roto, ua afai mai te taata i te maa, te pape, te mau ahu tapo'i, te mau taotoraa, te mau tao'a tamâraa, te mau hautiraa, e te mau hoho'a teata. Ua tuuhia te hupa i nia i te umu. Ua ineine te maa po'ipo'i no te poipoi a'e. Ua faanaho - atoa - hia te hoê faanahoraa ia nehenehe te hoê taata e faaea i te fare pureraa i te po taatoa, ma te ineine no te aroha ' tu i te mau taata atoa o te tae mai.
Mai ta Cindy Korf i parau i muri mai, “Noa'tu e, aita ta matou e ratere, ua faaru'e matou i to matou fare mahanahana e te tamahanahana no te haere i rapae i roto i te vero no te farii i te feia ratere tei mau mai ta te Mesia e farii nei ia tatou tata'itahi.”
I te pae hopea, aita hoê a'e i haere mai. Ua opanihia te mau purumu i te pae hitia o te râ o te oire, e ua ite te feia ratere i te vahi haapuraa i te tahi atu vahi.
Teie râ, ua riro a'ena te ekalesia mai ta ' na i piihia.
Ua ineine te amuiraa i te hoê vahi fariiraa. Ua ora ratou mai te huru ra e e haere mai te Mesia iho na roto i te uputa. Ua rave a'ena oia i roto i te mau huru e rave rahi.
O te reira ïa ta ta tatou mau ô e rave ra. Te faaineine nei ratou i te ekalesia no te pahono hou tatou e ite ai o vai te haere mai e aore râ, eaha te hinaaro e tupu mai. E tauturu ta tatou mau ô ia faatupu i te mau pŭpŭ farii maitai, te aroha, e te ti'aturiraa. Na ratou e faati'a i te ekalesia ia ineine ia tae mai te taime.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Hau atu â te pahonoraa a te mau pĭpĭ i te hoê ohipa taata iho. E fafauraa amui te reira. Ia horo'a ana'e tatou, e haaputuputu tatou i ta tatou mau rave'a no te haapuai i te huru o to tatou huiraatira. Ua riro ta tatou mau ô amui ei tapa'o no to tatou fafauraa te tahi i te tahi e to tatou oraraa amui i roto i te Mesia, ma te haapapû e, e nehenehe ta tatou e faatupu amui i te mau pŭpŭ oaoa, te ti'aturiraa, te here, e te hau.
Ia horo'a tatou ma te hoê â varua mai taua amuiraa nainai roa ra i Yuma, ma te ineine i te hamani i to tatou mafatu, to tatou mau rima, e to tatou ekalesia i te mau taata atoa e hinaaro i te fariiraa, a farii ai tatou i te ô o teie mahana.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Tauturu a te Atua
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Vicki
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te hoê diakono o Chris no Hot Springs, Arkansas, USA, o tei pahono i te hoê aniraa ohie no te tauturu ia imi i te hoê parahiraa pereoo taata ê na roto i te paturaa ma te haapa'o maitai i te hoê, ma te faahaamana'o mai ia tatou e, e ere te horo'araa i te mea noa ta tatou e horo'a, te hoê râ mea ta tatou e riro mai.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Te vai ra te hoê diakono o Chris i te mau puna veavea, i Arkansas, i te mau Hau Amui no Marite.
E taata patu fare o Chris e e tavini oia na te Atua. Te parau ra te feia o tei matau ia ' na e e pinepine oia i te tauturu i te tahi atu mau taata ma te ore e feruri i te mau haamau'araa aore ra eaha ta ' na e nehenehe e farii ei faaho'iraa.
I te hoê mahana, ua niuniu te hoê vahine no te oire i te ekalesia. Ua titau oia i te hoê parahiraa pereoo taataahi ia nehenehe oia e tomo e i rapae i to ' na fare ma te paruruhia.
Aita te taata o tei pahono i te piiraa i ite maitai eaha te rave, ua ite râ oia e, o vai ta'na e niuniu. Ua toro atu oia ia Chris. Ua ui noa oia e, ihea te ekalesia e nehenehe ai e hoo mai i te hoê purumu ineine, no te mea ua ite oia e, e mea fifi roa paha ia'na ia rave i te ohipa.
Teie râ, aita o Chris i horoa ia ' na i te i'oa o te hoê fare toa.
Ua parau mai oia, “E haapa'o vau i te reira.”
I muri iho, ua haere atu oia i roto i te fare o te vahine e ua patu oia iho i te purumu no te parahiraa pereoo taata ê.
I muri mai, ua feruri o Vicki i taua taime ra e ua parau oia e, “ua maere oia i te mea e, ua rave o Chris i te taime i roto i ta'na faanahoraa ohipa no te haapa'o i taua hinaaro ra, e ua mauruuru oia no te mea ua rave oia i te reira. Teie râ, o Chris ïa, te tauturu a te Atua.”
Te haamana'o maira te ohipa taviniraa a Chris ia tatou e, e mea hau a'e te horo'araa i te hoê mea ta tatou e horo'a. E riro te reira ei mea ta tatou e riro mai. Ia horo'a ana'e tatou i to tatou taime, to tatou aravihi, to tatou mau rave'a, e to tatou aroha, e faaohipa te Atua i taua mau ô ra no te haamaitai i te tahi atu mau taata i roto i te mau rave'a ta tatou e ore roa'tu e ite.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ, o te vahi ïa e farerei ai te faaroo i roto i te ohipa i rapae. Na roto i te ma'itiraa i te horo'a, e vaiiho ïa tatou i te Atua ia taui i to tatou mafatu, ma te faaatea ê ia tatou i te mana'o ino e i roto i te varua horo'a o te Mesia. Ua riro ta tatou ô ei taahiraa papû i roto i to tatou tupuraa, te hoê ohipa pae varua o te haamaitai ia tatou ei mau pĭpĭ haapa'o maitai e te here.
I teie mahana, te turu nei ta tatou ô i te taviniraa a te mau taata mai o Chris, te feia e pahono ma te haehaa i te mau hinaaro, o te faaohipa nei i ta ratou mau ô no te tavini, e o te tauturu nei i te ekalesia ia riro ei mau rima e ei avae o te Mesia i roto i te ao nei.
A farii ai tatou i te ô no teie mahana, eiaha noa tatou e uiui ia tatou iho eaha ta tatou e nehenehe e horo'a, tera râ, o vai ta te Atua e pii nei ia tatou ia riro mai.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te faahohonuraa i te mau taairaa
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Maria del Carmen
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru o te mau vahine no te Pu Misionare no Marite Ropu e putuputu ai i te mau matahiti atoa no te haamori, no te haapii, e no te tupu amui, e mea nahea taua tuuraa moni i roto i te ti'araa pĭpĭ e faaho'i ai ia ratou i te fare ma te paari i roto i te faaroo e ma te ineine no te faaite i te here o te Mesia i vetahi ê.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
I te mau matahiti atoa, e putuputu te mau vahine no te mau fenua atoa o te ekalesia i roto i te Pu Misionare no Marite Ropu ma te anaanatae rahi.
Te haere mai nei ratou ma te ti'aturi i te haapii, i te haamori, i te faaitoito te tahi i te tahi, e hau atu i te mau mea atoa, i te farii i te hoê iteraa taa ê e te Atua.
E mea taa ê te putuputuraa i te mau matahiti atoa, e te vai ra te hoê tumu parau apî e te mau rave'a apî no te tupuraa i te pae varua. E rave te mau vahine i te taime no te arue amui i te Atua, no te patu i te mau auhoaraa, e no te faahohonu i to ratou taairaa e te Mesia. Te faaroo nei ratou i te mau oreroraa parau aravihi, e tae noa'tu i te mau ti'a faatere no te Ekalesia o te Ao nei, te Apooraa a te Ahuru Ma Piti, e te Peresideniraa Matamua.
Teie râ, peneia'e te mea faufaa roa ' ' e o te tauiraa ïa o te mau vahine.
E haere ratou ma te hoê mana'o hohonu a'e no te here o te Atua. E haere ratou ma te faaroo paari. E e haere ratou ma te faaûruhia no te faaite i taua here ra i te tahi atu mau taata e no te titau manihini i te mau taata i te Mesia.
Mai ta te hoê melo o te piha haapiiraa i feruri, teie mau ohipa i tupu “te tauturu nei ia tatou ia tape'a e ia faarahi i to tatou apitiraa i te Atua, e te tura'i nei te reira ia tatou ia titau manihini i te mau taata ia haapii no ni'a i te here rahi o Iesu Mesia.”
O te mana ïa o te faatereraa hau no te aupuru e no te faaineine i te mau pǐpǐ. Eita te reira e hope ia oti ana'e te ohipa i tupu. E tamau noa te reira a ho'i ai te taata i to ratou fare e to ratou mau amuiraa ma te ineine no te ora e no te faaite i te evanelia.
E nehenehe teie putuputuraa e tupu na roto e piti ravea. E horoa te mau vahine atoa na roto i ta ' na iho moni no te faaî i te i'oa. E te turuhia ra te hoê tuhaa o te ohipa na roto i te moni a te Ekalesia o te Ao nei no te faahoturaa i te arata'iraa, te moni no roto mai i te mau tuhaa ahuru e te mau ô a te mau taata horo'a na te ao atoa nei.
E nehenehe teie mau vahine e haapii, e tupu, e e ite i te mau rave'a apî no te tavini no te mea ua horo'a te hoê taata. Ua ineine maitai a'e te ekalesia no te rave i te misioni a te Mesia no te mea ua horo'a te hoê taata.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te horo'a nei te Pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ i te mau rave'a faufaa roa no te mau faatereraa o te pii i te mau taata i te Mesia, o te faaitoito i te tupuraa i te pae varua, e o te faaûru i te tauiraa. Ia horo'a ana'e tatou, te tuu nei tatou i te moni i ni'a i te aravihi o te ekalesia no te haapii, no te aupuru, e no te faaineine i te mau piahi atoa no te ora i te parau apî maitai.
A farii ai tatou i te ô o teie mahana, a haamana'o noa tatou e, hau atu â ta tatou mau ô i te patururaa i te mau faanahoraa. E haapuai ratou i te mau pĭpĭ, e faatupu i te mau ti'a faatere, e e tauturu i te mau taata ia ite i te here taui o te Atua.
Mai ta te mau vahine no te Pu Misionare no Marite Ropu i faaite mai, “E rave te Atua i te mau mea nehenehe ia auraro ana'e tatou i te hinaaro o te Atua.” Ia riro to tatou horo'a ei hoê rave'a no tatou ia horo'a ia tatou iho i taua ohipa ra.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Ua haamaitaihia e te himene
Te roaraa: 1–2 minuti
Na Paul Vincent | Advent
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te hoê amuiraa na'ina'i o tei tere atu i te hoê fare ma'i no te himene i te mau himene no te Noela e te hoê melo o tei ore i nehenehe faahou e haere i te haamoriraa, e ua ite mai ratou e, ua hau atu â ta ratou i farii na roto i te horo'araa i te oaoa i vetahi ê.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a. Te vai ra i roto te hoê hoho'a no roto mai i te aamu.
Tāuru
Īstory
I te ava'e titema 2023, ua parahi amui te hoê amuiraa na'ina'i, hau atu i te ahuru ma piti taata, e ua ui i te hoê uiraa ohie: “Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te tauturu i te tahi atu taata?”
Ua maraa te hoê mana'o i nia i te tahi atu mau mana'o a paraparau ai raua. I muri a'e i te hoê pepe, te ora ra o Shirley, te hoê melo o ta ratou amuiraa, i roto i te hoê fare ma'i. Aita to ' na i nehenehe faahou e haere mai e haamori, e ua mana'ona'o rahi te amuiraa ia ' na.
Ua faaoti râ raua e haere ia ' na.
Ua opua ratou e tere atu i te fare ma'i e himene i te mau himene no te Noela e o Shirley e te tahi atu mau taata. Ua titau manihini ratou i te hoê tamaiti a te hoê melo ia haere mai e hauti i ta'na euphonium no te tauturu i te arata'i i te pehe no te mea e, e ere ratou i te mea ti'aturi roa.
I te taeraa mai te mahana, ua haere mai ratou ma te afai i te mau api himene, te mau mauhaa ha'iha'i roa, te mau ahu Noela, e hau atu i te tahi mau nerve.
Ua arata'ihia ratou i roto i te hoê piha i reira te feia noho e parahi ai i roto i te hoê poro'i rahi, e o Shirley i ropu ma te hanahana.
Ua himene te tahi mau taata i te mau ta'o atoa. Ua ruru te tahi atu i te mau tambourine e ua patoi i te mau pahu. Ua pee vetahi i ta ratou iho himene aore ra ua himene i te mau parau taa ê i te mau parau i nia i te api. Teie râ, ua hamani amui raua i te pehe.
Mai ta Paul Vincent i faaite mai, “Ua maramarama a'e te mata, ua mâmâ a'e te huru, e ua parahi te Varua i ni'a ia matou mai te hoê ahu mahanahana.”
Ua faaea noa te taata no te paraparau i muri iho. Ua parau te hoê taata no reira e ua hauti atoa oia i roto i te hoê pǔpǔ himene parahi, e ua haamauhia te hoê taairaa apî na roto i taua aparauraa ra.
Ua haere mai te amuiraa ma te tiaturi e haamaitai i te tahi atu taata, ua ite râ ratou e ua taui atoa ratou.
Mai ta Paul i feruri, “Ua haamaitaihia matou paatoa i te hoê here iti i taua mahana ra.”
E nehenehe te horoa e rave i te reira. Eita te reira e pahono noa i te mau hinaaro o vetahi ê. E taui te reira ia tatou. Ia horo'a ana'e tatou i to tatou taime, to tatou mau rave'a, e to tatou aroha, e riro ïa tatou ei taairaa hohonu a'e i te tahi e te tahi e e matara roa'tu tatou i te Varua o te Mesia.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Ua riro te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ ei haapiiraa pae varua o te tauturu i te faaau i to tatou mafatu i te mafatu aroha o te Atua. Ia horo'a ana'e tatou, e tatara tatou i te mata'u e e faatupu tatou i te hoê varua ti'aturi, te rahi, e te here. Ua riro ta tatou ô ei tuhaa no te ohipa no te faaineine ia tatou ei taata o te faaite rahi a'e i te here horo'a o te Atua.
Eiaha noa tatou e horo'a no te haamaitai i te tahi atu mau taata a farii ai tatou i te ô o teie mahana, ma te ti'aturi râ e, e haamaitai e e taui atoa te Atua ia tatou.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
I tua atu i te mau patu o te Ekalesia
Te roaraa: 1–2 minuti
Haapotoraa: Te haamana'o mai nei te hoê aamu no nia i te hoê amuiraa no De Westereen, i Holane, o te haere na nia i te purumu i te mau ava'e atoa no te afai i te haamoriraa, te pehe, e te auhoaraa i te feia e parahi ra i roto i te hoê fare ma'i no taua vahi ra, ma te haamana'o mai ia tatou e e pinepine te taviniraa haapao maitai i te tupu i rapae i te fare pureraa.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a. Te vai ra i roto te hoê hoho'a no roto mai i te aamu.
Tāuru
Īstory
I te tahi mau taime, e mana'o tatou i te faatereraa hau mai te hoê mea e tupu ra i roto i te fare ekalesia. Teie râ, e pinepine te taviniraa faufaa roa ' ' e i te tupu i rapae i taua mau patu ra.
I De Westereen, i te mau Pays - Bas, e haere te amuiraa na nia i te purumu i te ono ava'e atoa no te faatupu i te hoê pureraa haamoriraa i roto i te fare ma'i no taua vahi ra. Te apiti nei ratou i te tahi atu mau ekalesia e te tia faatere no te fare ma'i no te faatupu i te haamoriraa, te pehe, e te auhoaraa i te feia e faaea ra i reira.
Ia au i te mau parau a Paulo i roto i te 1 Korinetia, ua arata'i o Elder Ditty Bokma e o Seventy Annette Henstra i te haamoriraa i ni'a i te tumu parau ra, “E haapa'o maitai te Atua”, i roto i te hoê oro'a aita i maoro a'e nei.
Te vai ra te pehe no roto mai i te mau buka himene e rave rahi, e o Jelle Dotinga te hauti ra i te piano. E ere o Jelle i te melo o taua amuiraa ra. No te Ekalesia Protetani oia i te mau Pays - Bas, tera râ, mea au na'na ia tauturu i " ta'na " ekalesia e ia amui atu i roto i te taviniraa.
E mea ohie e e mea puai te poroi o te taviniraa: Tei pihai iho noa te Atua ia tatou. Te arata'i noa ra te Atua ia tatou na roto i to tatou iho mau aroraa e to tatou mau papu ore mai ta te Atua i arata'i i te nunaa Iseraela na roto i te medebara. Te haamana'o maira Paulo ia tatou e e vai noa te Atua i nia ia tatou ia fatata noa tatou i te Atua.
Ua tai'ohia ma te reo puai te mau pehe “A here e a ti'aturi” e “A here te tahi i te tahi”. Ua hope te ahiahi i te taofe, te tii, te keke, e te oaoa o te amuiraa.
I muri iho, ua feruri te feia o tei tauturu i to ratou mauruuru. Mai ta ratou i parau, “E horo'a te reira i te hoê mana'o mauruuru ia nehenehe ia outou ia rave i te hoê ohipa mai teie te huru.”
E nehenehe ta tatou mau ô e faatupu i te reira. Te turu nei ratou i te ohipa faatereraa hau atu i te mau patu o te ekalesia, i roto i te mau fare ma'i, te mau vahi tapiri, te mau fare haapiiraa, te mau fare ma'i, e te mau huiraatira. Na roto i to tatou horo'a, te haamana'ohia ra te feia e mana'o ra e, ua haamo'ehia ratou, e te itehia ra ratou, te herehia ra ratou, e e ere roa'tu ratou i te mea mo'emo'e.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Ua riro te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ ei rave'a no tatou ia faaite i to tatou mauruuru i te Atua. E ere tatou i te horo'a no te hoê titauraa, no te mauruuru râ no te horo'araa ta tatou i farii na mua roa na roto i te Mesia. Ua riro noa ta tatou ô ei reo no te aroha o te Atua i roto i to tatou oraraa.
A farii ai tatou i te ô o teie mahana, a horo'a tatou ma te mauruuru, ma te ti'aturi e, e faaohipa te Atua i ta tatou mau ô no te afa'i i te taviniraa haapa'o maitai i te mau vahi atoa e titauhia.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te mau papa'iraa no te riroraa ei pĭpĭ
Te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ - Te ti'araa pĭpĭ
E taui te Varua
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Carolina Copa Caseres
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te hoê vahine o Mirian no Cochabamba, Bolivia, tei aupuru i ta'na mau tamarii o'na ana'e i te taime a ora ai oia e te mate huka, e ua riro to'na oaoa, to'na itoito, e to'na horo'a ei iteraa papû no te mana o te faaroo.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a. Te vai ra i roto te hoê hoho'a no roto mai i te aamu.
Tāuru
Īstory
Te faatia ra o Carolina Copa Caseres no Cochabamba, i Bolivia, i te aamu o te hoê vahine o Mirian.
I te matahiti 2012, ua farerei o Carolina ia Mirian no te taime matamua. Tau matahiti i muri mai, ua riro mai o Mirian e ta'na na tamarii e toru ei melo no te Oire no te Mesia, e ua bapetizohia te utuafare taatoa.
E ere te oraraa o Mirian i te mea ohie. E vahine ivi oia e te aupuru ra o ' na ana'e i ta ' na mau tamarii. Ua roohia oia i te ma'i diabete o tei haamou mǎrû noa i to ' na puai. Ua amo oia i te hopoia no te haapao i to ' na utuafare ma te itoito noa i roto i te ekalesia.
Teie râ, ua matau - maitai - hia o Mirian no to ' na oaoa.
Ua faaruru oia i te mau fifi atoa ma te itoito, te mauruuru, e te hinaaro ia tauturu i te tahi atu mau taata. Te haamana'o ra o Carolina i to'na uiui e, "Nahea oia e rave ai i te reira? No te aha oia e oaoa ai? No hea mai taua puai atoa ra?"
Te faaroo, o te pahonoraa ïa.
Ua mana'o o Mirian e ua riro te mau tamataraa atoa ei ravea no te tiaturi hohonu atu â i te Atua e no te faaite i ta ' na mau tamarii i te here o te Atua. Te na ô ra o Carolina e, “Ua î to'na aau i te hamani maitai e te horo'a.”
Ua horo'a o Mirian i vetahi ê noa'tu to'na iho aroraa. Ua riro to'na oraraa ei iteraa papû e, e ere te horo'araa i te mea no te fana'o hau atu i te navai. No ni'a ïa i te ti'aturiraa e, e nehenehe ta te Atua e rave i te ohipa na roto i te mau mea atoa ta tatou e farii.
Te parau ra o Carolina e ua taui o Mirian i to ' na oraraa. Te na ô ra oia e, “Ua faaite mai te huru o Mirian ia'u e, e mea faufaa roa te oraraa, e no reira, na roto i te hoê ohipa maitai e te mauruuru, e nehenehe ta outou e farii i te hau i roto i to outou aau.”
Ua turai taua ohipa ra ia Carolina ia tamau noa i te tauturu i te tahi atu mau taata, te mau tamarii e te feia apî iho â râ, e ia haapii ia ratou no nia i te here o te Atua. Ua ti'aturi oia e, e ere te faaroo i te mea noa ta tatou e parau. E mea ta tatou e ora nei.
Ia au i te parau a Carolina, "E ere te parauraa noa e, te ti'aturi nei au, te fariiraa râ e te ohipa, ma te riroraa ei hi'oraa no te Atua. E taui te Varua i te mau oraraa".
E nehenehe to tatou horo'a e rave i te reira. E riro ta tatou mau ô ei mau ohipa no te faaroo e te hamani maitai ta te Atua e faaohipa no te haamaitai i te tahi atu mau taata. Te turu nei ratou i te mau faatereraa hau o te haapii i te mau tamarii, o te haapuai i te mau utuafare, e o te tauturu i te mau taata ia ite e e ere roa ' tu ratou i te mea mo'emo'e.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ, o ta tatou ïa peu haapa'o maitai no te ti'aturi i te rahi o te Atua. Te titau-manihini-hia nei tatou ia haere ê atu i te mata'u e ia ti'aturi e, e nehenehe ta te Atua e faarahi i ta tatou mau ô, ma te taui i ta tatou mau ô ei mau ohipa o te horo'a mai i te ti'aturiraa, te faaoraraa, e te hau.
Ia haamana'o tatou i te hi'oraa o Mirian a faaite ai tatou i ta tatou ô i teie mahana. Ia horo'a tatou ia au i to tatou mau rave'a, ia ti'aturi i te haapa'oraa a te Atua, e ia ti'aturi e, e nehenehe atoa te mau ohipa horo'a ohie e taui i te oraraa.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te faatupu i te ti'aturiraa i Zambia
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Mumba Emmanuel
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a ia Mumba Emmanuel, tei paari mai i Ndola, i Zambia, e ua riro mai oia ei taata haapa'o ana'e i to'na mau taea'e apî i muri a'e i te poheraa to'na na metua. Ua ite oia i te haapiiraa, te opuaraa, e te ti'aturiraa na roto i te patururaa a te hoê amuiraa no te fenua iho no te Mesia, e i teie mahana, te arata'i nei oia i te fare haapiiraa e te amuiraa o tei tauturu ia'na i mutaa ihora.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Ua paari mai o Mumba Emmanuel i te oire no Chipulukusu i Ndola, i Zambia. O oia te matahiapo roa ' ' e o na tamarii e toru. Ua faataa - ê - hia to ' na mau metua i to ' na apîraa, e ua rave to ' na metua vahine i te ohipa puai no te hoo mai i te mau huaare no te faaamu i te utuafare.
Ua tupu te ati i muri iho. Ua pohe to ' na metua tane o Mumba i te matahiti 10. Ua pohe atoa to ' na metua vahine tau matahiti i muri iho, i muri a'e i to ' na faaotiraa i te fare haapiiraa tuarua. Faahou â, ua vaiiho - noa - hia o Mumba ia aupuru i to ' na mau taeae apî e piti.
Te na ô ra oia e, “I muri a'e i to'u riroraa ei metua tane, ua rave au i te ti'araa metua tane, ma te aupuru i to'u mau taea'e apî i roto i te mau fifi rahi.”
E mea ohie roa ia ere i te tiaturiraa. Teie râ, ia au i te parau a Mumba, ua haamata te maramarama i te anaana i roto i taua mau taime oto roa ' ' e ra.
Ua riro te amuiraa no Chipulukusu ei vahi mo'a no te ti'aturiraa. Ua farii te feia faatere o te Ekalesia ia Mumba e to'na mau taea'e. Ua tauturu ratou i te pae no te hoo. Ua faaitoito ratou ia ' na i te taime a mana'o ai oia e aita ta ' na mau moemoeâ e nehenehe e ravehia.
Te parau ra o Mumba e, “Aita te ekalesia i farii noa ia'u e to'u mau taea'e e tuahine, ua tauturu atoa râ i te pae no te moni hoo e ua horo'a mai i te turu o tei faatupu faahou i ta matou mau moemoeâ.”
Ua haamata o Mumba i te horo'a i te rima tauturu na roto i te Haapiiraa no te mau Feia Apî no te Hau a te ekalesia, tei turuhia e te HealthEdConnect. Ua faaô atu oia i to ' na mau taeae apî i te fare haapiiraa. Vave noa, ua ite te feia faatere o te ekalesia i ta'na mau ô e ua faaitoito ratou ia'na ia tamau noa i te haere.
Ua farii o Mumba i te hoê haamaitairaa haapiiraa no te faaineine ia ' na ei orometua haapii na roto i taua faatereraa ra. Ua farii oia i te hoê tipiuma no te haapiiraa tuatoru e toru matahiti i muri iho.
I teie mahana, o Mumba te faatere haapiiraa rima tauturu no taua noâ fare haapiiraa ra o tei tauturu ia ' na e to ' na mau taeae i te hoê taime. Te tavini atoa ra oia ei Taata faatere no te faanahoraa no Zambia, ma te tauturu i te faarahi i teie mau faanahoraa i roto i te tahi atu mau oire. I teie nei, te tavini ra oia ei hi'opoa no te amuiraa Chipulukusu, ma te tauturu i te mau tamarii veve ia ite i te haapiiraa e te haapaoraa i te pae varua.
Te mana'o puai roa ' ' e paha, o te parau ïa a Mumba e te haere ra to ' na mau taeae apî e piti i te fare haapiiraa tuatoru.
Ua riro mai te hoê huru oraraa aita e ti'aturiraa na mua'tu ei faaiteraa no te faaroo, te huiraatira, e te tauiraa.
Te na ô ra o Mumba e, " Ua riro ta'u aamu ei haamana'oraa puai e, e mea faufaa roa te misioni. Ia riro ana'e te ekalesia ei rima e ei avae o te Mesia, e taui te oraraa, e haapuaihia te mau oire, e e faaho'i-faahou-hia mai te ti'aturiraa ".
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Ua riro te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ ei rave'a no tatou ia faaite i to tatou mauruuru i te Atua. E ere tatou i te horo'a no te hoê titauraa, no te mauruuru râ no te horo'araa ta tatou i farii na mua roa na roto i te Mesia. Ua riro noa ta tatou ô ei reo no te aroha o te Atua i roto i to tatou oraraa.
I teie mahana, a faaite ai tatou i ta tatou mau ô, e riro mai tatou ei tuhaa no te mau aamu mai ta Mumba, te mau aamu i reira te ti'aturiraa e faatupuhia'i, e haapiihia ai te mau tamarii, e haapuaihia te mau utuafare, e e tauihia te oraraa na roto i te here o te Mesia.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te ite-amui-raa i te huiraatira
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Joey
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru o te hoê rata uira no ni'a i te mau ahu to'eto'e no te hoê pŭpŭ himene no te feia apî no Congo i arata'i ai i te mau auhoaraa apî, te hoê amuiraa apî, e te hoê iteraa faahiahia e, ua rave amui te Atua i te mau oraraa hou a ite ai te hoê taata i te reira.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Te faaite nei o Joey Williams no te amuiraa no te Maramarama o te Ti'aturiraa i Ti'amâraa, Missouri, USA, i te hoê aamu no ni'a i te mea e nehenehe e tupu mai te mea e, e haapa'o ana'e tatou i te hoê faaûruraa mamû no ǒ mai i te Atua ra.
I te ava'e titema 2022, ua farii o Joey i te hoê rata uiui e, e nehenehe anei ta te hoê pŭpŭ himene no te feia apî no Congo o te mau utuafare horo ê e farii i te mau ahu to'eto'e e te mau rima tauturu. I te omuaraa, ua mana'o oia e e parau faaino paha te reira e ua afai atu oia i te reira i roto i ta ' na tauihaa faufaa ore. Teie râ, aita ta ' na i nehenehe e faaea i te feruri i te reira.
E piti hepetoma i muri mai, ua ho'i mai oia, ua ite i te poro'i, e ua pahono mai, “Te anaanatae nei au, a faaite mai ia'u hau atu â.”
Ua arata'i taua pahonoraa nainai ra i te hoê putuputuraa e te hoê taure'are'a Congo i Ti'amâraa. I te roaraa o te tau, ua tere pinepine teie taure'are'a i te hiero, na mua roa, o'na ana'e, i muri iho e te mau hoa, i muri iho e te mau ti'a faatere no ta'na pŭpŭ, e i te pae hopea e to'na utuafare taatoa.
I te maharaa o te tereraa, ua parau o Joey ia'na e, "Aita roa'tu vau i mana'o e, e rave rahi te feia i horo ê i to ratou fenua no Congo i ô nei i Ti'amâraa, i Missouri. Ua rave au i te ohipa e te mau pŭpŭ no Congo i Lonedona e i Belgium".
Ua pahono mai te taure'are'a, "E mea au roa na'u ia haere i Belgium."
Ua ui atu o Joey no te aha, e ua pahono mai te taure'are'a e, “No te mea e utuafare to'u i reira.”
Ua huti mai oia i ta'na niuniu e ua faaite atu ia Joey i te hoê hoho'a o to'na metua vahine. I muri iho, ua rave o Joey i ta'na iho niuniu e ua parau mai, “Tei nei au, te ti'a nei au i piha'i iho ia'na i roto i te fare o to oe metua vahine.”
Te na ô ra o Joey e, "E ere faahou teie i te hoê noa ohipa tupu noa. Ua opua te Atua i te hoê mea, e ua titauhia ia'u ia faaroo".
Ua arata'i taua faarooraa ra i te oro'a haamoriraa matamua a te amuiraa Maramarama o te Ti'aturiraa. Hoê hepetoma i muri mai, ua himene ta ratou pŭpŭ himene no te feia apî i mua i te mau tausani taata i te Amuiraa no te Ao nei.
I muri iho, tau ava'e i muri iho, ua haamata te tahi atu utuafare Congo i horo ê i to ratou fenua no Louisville, i Kentucky, i te mau Hau Amui no Marite, i te haamori i roto i te hoê piha i raro i te fenua. Ua iriti te hoê amuiraa no te Mesia i reira i to ratou mau rima, to ratou fare, to ratou mau terono, e to ratou mafatu. Ua amu amui ratou i te maa, ua haapii no ni'a i te ekalesia, ua faahanahana e piti bapetizoraa, e ua farii 13 haapapûraa.
Ua parau te hoê o te mau tia faatere no Louisville e, “E au te reira i te mau aamu ta to'u na metua e faati'a no ni'a i te haamataraa o te ekalesia i ô nei i Louisville!”
E te mana'o ra o Joey eaha te tupu i muri iho: “Te mau ravea no te haamori amui, no te himene amui, no te haapii amui, e no te ite amui i te mau pǔpǔ oaoa, te tiaturiraa, te here, e te hau.”
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ, o te huru ïa no tatou ia faaitoito amui i te misioni o te Oire no te Mesia. Ua riro teie mau moni ei mau ohipa papû no te aroha, o te faati'a i te mau faatereraa hau ia poro ia Iesu Mesia e ia faaitoito i te mau pŭpŭ oaoa, te ti'aturiraa, te here, e te hau. Te amui nei ta tatou mau ô tata'itahi no te faatupu i te hoê puai puai no te maitai, ma te faatupu i ta tatou hi'oraa maitai.
I teie mahana, a horo'a ai tatou, te tauturu nei tatou i te hamani i te aamu no te fariiraa, te taairaa, e te ti'aturiraa i muri nei.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te hoê ô no te vahi faaearaa
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Angie Cluck
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru no te hoê metua vahine tupuna tei mo'e ta'na tamaiti i te tautururaa i te haamau i te Camp Haven, te hoê puhaparaa no te mau tamarii e oto ra, ma te ite e, mai te mea e, e horo'a amui te taata i to ratou taime, te aroha, e te mau rave'a, e nehenehe te here e te faaoraraa e faaorahia.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
I te hoê ahiahi o te tau veavea i te Camp Farwesta, ua uiuihia o Angie Cluck e, e tauturu anei oia i roto i te hoê puhaparaa apî no te mau tamarii tei pohe to ratou metua tane aore ra to ratou taea'e e tuahine. Ua ite oioi oia e, e mea ti'a ia'na ia rave no'na iho e no ta'na mau mootua no te mea ua pohe ta'na iho tamaiti, o tei faaru'e e pae tamarii.
Ua piihia te puhaparaa te Camp Haven.
Ua opua e ua ineine te taata e rave rahi ava'e te maoro. Ua ravehia te mau faaotiraa atoa ma te feruri i te mau hinaaro o te mau tamarii e oto ra. Ua horoahia te mau ô no ǒ mai i te mau ekalesia e te mau oire. Ua horoa te mau rima tauturu i to ratou taime. Ua putuputu mai te mau taata no te mau huru oraraa atoa no te haamau i te hoê vahi paruruhia, te here, e te riroraa ei melo.
Ua ite te mau rave ohipa i te mau aamu o te mau tamarii o te tae mai oioi mai a putuputu ai te mau rave ohipa no te faaineineraa. Ua parau o Angie e, "Ua ite matou e, e mea rahi a'e te reira ia matou. Ua ite matou e, na roto i to matou faaroo, to matou mau ohipa i tupu i roto i te oraraa, e te arata'iraa a to matou Fatu, e taui matou i te oraraa o teie mau tamarii".
I muri iho i te taeraa mai te mau tamarii, ua ora mai o Camp Haven.
Ua ata. Te vai ra te roimata. Te vai ra te mau taime no te oaoa, te auhoaraa, e te faaoraraa. Ua ite te mau tamarii tei roohia i te mo'eraa hohonu i te hoê vahi i reira ratou e itehia'i, e paturuhia ai, e e herehia ai ratou.
Te parau ra o Angie e, “Ua haapii mai teie mau tamarii ia'u e, e nehenehe te oraraa e riro ei mea fifi roa, ei mea oto, e ei mea fifi roa ia feruri, tera râ, e nehenehe te itoito e horo'a mai i te oaoa, te oaoa, e te here.”
Te na ô atoa ra oia e, "E mauruuru noa vau no te rave'a no te tavini i mua i te feia horo'a rahi no te horo'a i ta ratou taime e te moni no te faaineine i te mau tamarii ei vahi paruruhia e te oaoa no te herehia e no te paturuhia i rotopu i to ratou oto".
Ua tupu te Camp Haven no te mea ua horo'a te taata. Ua horoa vetahi i te moni. Ua horoa vetahi i te taime. Ua faaite vetahi i to ratou mau iteraa papû, to ratou aroha, e ta ratou mau pure. Ua riro amui taua mau ô ra ei vahi haapuraa no te mau tamarii e hinaaro i te ti'aturiraa.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Hau atu â te pahonoraa a te mau pĭpĭ i te hoê ohipa taata iho. E fafauraa amui te reira. Ia horo'a ana'e tatou, e haaputuputu tatou i ta tatou mau rave'a no te haapuai i te huru o to tatou huiraatira. Ua riro ta tatou mau ô amui ei tapa'o no to tatou fafauraa te tahi i te tahi e to tatou oraraa amui i roto i te Mesia, ma te haapapû e, e nehenehe ta tatou e faatupu amui i te mau pŭpŭ oaoa, te ti'aturiraa, te here, e te hau.
A horo'a ai tatou i teie mahana, a haamana'o na tatou e, e nehenehe to tatou horo'araa e riro ei vahi paruruhia, ei taime no te faaoraraa, e ei tapa'o no te here o te Atua no te hoê taata e hinaaro rahi ra i te reira.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te fanau-faahou-raa o te hoê amuiraa
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Gil Martell
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru o te amuiraa no Billings, Montana, USA, i te ti'araa mai roto mai i te ati COVID-19, tei hepohepo e te ino, e na roto i te pure, te ite, e te horo'a apî, ua ite mai ratou e, te horo'a nei te Atua i te ora apî i roto i to ratou oire.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Ua faaruru te amuiraa no Billings, i Montana, i te mau Hau Amui no Marite i te hoê uiraa fifi i te hopea o te opaniraa COVID-19 i te matahiti 2020: “Nahea tatou ia ora mai?”
E rave rahi o tei hepohepo i muri a'e i te mau ava'e o te uputa piri e te faataa - ê - raa. E au ra e ua maro roa te oraraa o te amuiraa.
Teie râ, aita te amuiraa i faarue, ua haamata râ te amuiraa i te pure, i te faaroo e i te hi'opoa amui. Ua ite mǎrû noa ratou e, te titau ra te Atua ia ratou ia ti'aturi faahou, ia ti'aturi e, te ora noa ra â te misioni a te Mesia i rotopu ia ratou.
Te na ô ra o Gil Martell e, “ua tura'i te Varua ia tatou ia faahohonu i to tatou ti'aturiraa i te aro o te Atua” na roto i te pure e te ite maitai.
Ua taui te amuiraa e pae matahiti i muri iho.
Ua maraa te numera o te feia e haere ra i te haamoriraa e te mau putuputuraa. Ua maraa te horo'araa. Te horo'a nei te amuiraa i te mau tuhaa ahuru o te Misioni o te Ekalesia o te Ao nei, te mau ô no te fenua iho, te maa e te ahu, e te patururaa i te feia e hinaaro i te tauturu.
I teie nei, te tauturu nei te mau tamarii i te farii i te ô i te mau hepetoma atoa. E afai ratou i te hoê ete e te hoê farii tioata faanehenehehia na roto i te amuiraa. Te parau ra o Gil e, “Te riro nei te mau moni ei haamana'oraa i te mau haamaitairaa o te horo'araa e te huiraatira.”
Ua faaapî te amuiraa i ta'na mau ohipa no te mauruuru e no te Noela no te mau utuafare veve. Ua faaite ratou i to ratou fare e to ratou vahi bapetizoraa i te tahi atu ekalesia. Ua apiti atu ratou i te tahi atu mau amuiraa no te ti'a i piha'i iho i te feia ĕê, te feia i atea êhia, e te feia e mata'u ra.
Te haere mai nei te mau taata apî. Te haere nei te feia faatere apî i mua. E te ite nei te amuiraa i te mau ravea apî no te titau manihini, no te farii, no te haamori, e no te tavini.
Te faataa ra o Gil i te reira mai teie te huru: “Te fana'o nei to tatou fanau-faahou-raa i roto i te amuiraa i te hutiraa aho ora e te ora a te Atua na roto i te misioni a te Mesia.”
Te haamana'o maira te aamu o Billings ia tatou e, e ere ta tatou mau ô no te faaora noa i te ekalesia. Ua riro te reira ei tuhaa no te huru o te Atua no te horo'a i te ora apî i roto i te hoê amuiraa e te hoê oire. E faaapîhia te mau faatereraa, e haapuaihia te mau taairaa, e e ite - faahou - hia te misioni a te Mesia na roto i to tatou horo'a.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Ua riro te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ ei tuuraa moni i roto i te ti'aturiraa. Te horo'a nei tatou ia nehenehe te mau ohipa a te ekalesia, to'na fariiraa, e to'na iteraa papû e tamau noa i te haamaitai i te mau u'i apî. Te tauturu nei to tatou horo'a i teie mahana ia hamani i te oraraa a muri a'e ta te Atua e titau ra ia tupu.
Ia ti'aturi tatou e, te horo'a noa ra â te Atua i te ora apî i roto i te ekalesia e ua riro ta tatou mau ô ei tuhaa no taua fanau-faahou-raa ra a farii ai tatou i te ô no teie mahana.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te mau papa'iraa no te haamauruuru
Te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ - Te mauruuru
E arata'i to outou Varua ia'u i hea i teie mahana?
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Huguette
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te hoê misionare no Tahiti o tei tere atu e te hoê pŭpŭ i te motu no Hereheretue, i reira te taata e oto rahi ai, e ua ite mai oia e, te vai-noa-raa i roto i te Varua o te Atua, e nehenehe ta'na e faaho'i mai i te ti'aturiraa i te feia e mana'o nei e, ua haamo'ehia ratou.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Te faaite ra o Huguette Tuteirihia no te amuiraa no Arenio i Tahiti i to ' na haereraa e 12 misionare i nia i te motu no Hereheretue.
I to ratou taeraa mai, ua roohia te taata i te oto rahi. Te na ô ra o Huguette e ua papaihia te roimata, te oto, e te feaa i nia i to ratou mau mata. Te imi ra ratou i te mau pahonoraa. Ua hinaaro ratou e ite e te vai noa ra anei te Atua i pihai iho ia ratou i muri a'e i teie mauiui rahi.
Te parau ra o Huguette e, “Ua ite au i te Varua o te Fatu i te parahiraa i ni'a ia'u, teie Varua no te here o tei tamahanahana ia ratou e no te tamahanahana ia'u i te hoê â taime.”
Ua haamata te hoê mea i te taui a faaroo ai te mau misionare, a pure ai ratou, a himene ai ratou i te mau himene, e a vai noa ai ratou i reira. Te vai noa ra â te maniania ore. Te vai noa ra â te roimata. Teie râ, ua haamata te tiaturiraa i te tupu mǎrû noa.
Te na ô ra o Huguette e, "Ua haaputapû te Varua o te Atua i te mau taata atoa ta'u i farerei. Te hoê Varua no te ti'aturiraa, te hoê Varua no te tamahanahanaraa".
I te tahi mau taime, aita roa ' tu te taata i nehenehe e faaite i to ratou mau mana'o. Tera râ, ua haamata ratou i te haamana'o e, aita roa'tu te Atua i faaru'e ia ratou na roto i te roimata i ni'a i to ratou mata, te maniania ore, e te mau pure.
Te parau ra o Huguette e, “Te hoê Atua here o te here nei ia ratou ma te otia ore.
Ua papa'i o Huguette i to'na faaru'eraa i te motu e, “Te faaru'e nei au i te motu no Hereheretue ma te î i to'u aau i te ti'aturiraa no teie nunaa o te miti.”
I muri iho, e ui mai oia i te hoê uiraa o te vai noa ra i roto ia tatou:
“E te Atua, e arata'i to Varua ia'u i hea i teie mahana?”
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te horo'a nei te mau pĭpĭ i te mau rave'a faufaa roa no te mau ohipa faatere o te horo'a mai i te ti'aturiraa, o te faaitoito i te faaroo, e o te faahaamana'o i te mau taata e, e ere ratou ana'e. Ia horo'a ana'e tatou, te turu nei tatou i te aravihi o te ekalesia ia haere i te vahi ta te Varua o te Atua e arata'i, i te mau vahi o te oto, te feaa, te mo'emo'e, e te hinaaro, e no te afa'i i te here o te Mesia i reira.
Eita roa ' tu paha te rahiraa o tatou e haere i te hoê motu no Patitifa. Tera râ, na roto i ta tatou mau ô, ta tatou mau pure, e ta tatou horo'a, e riro mai tatou ei tuhaa no taua noâ taviniraa ra no te vai-maitai-raa e no te ti'aturiraa. Te tauturu nei tatou ia vetahi ê ia faaroo faahou e, aita roa'tu te Atua i faaru'e ia ratou.
E nehenehe anei tatou e ui i te hoê â uiraa ta Huguette i ui a faaite ai tatou i ta tatou mau ô i teie mahana: “E te Atua, e arata'i to Varua ia'u i hea i teie mahana?” E ia ti'aturi tatou e, na roto i to tatou horo'a, e tamau noa te Varua o te Atua i te tape'a i te feia e hinaaro i te tamahanahanaraa, te ti'aturiraa, e te here.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te faaroo i roto i te mau haamaitairaa
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Martha Ramirez
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te hoê metua vahine no te Repupirita Dominicaine, o tei tamau noa i te faaite i te mau mea iti ta'na i farii i roto i te mau mahana fifi roa a'e o te ma'i e ua ite mai oia e, e mea rahi a'e te rahiraa o te Atua i to tatou mata'u.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ.
Tāuru
Īstory
Te faaite nei o Martha Ramirez Otáñez no te Pu misionare no te Repupirita Dominicaine i te hoê iteraa papû no ni'a i te mau mahana fifi o te ati.
Aita ta Martha e ohipa i taua taime ra. E piti tamarii ta ' na, te moni hoo, e te mau hopoia e rave rahi. Mai te mau taata e rave rahi, ua uiui oia e nafea oia e faaruru ai i te reira.
Teie râ, te parau ra o Martha e, “Aita roa ' tu to ' u faaroo i ino.”
E rave rahi taime to ' na iteraa i te Atua i te horoaraa i te mau ravea mana'o - ore - hia. Ua itea mai te maa i te taime a fatata ai te fare tamaaraa i te vai noa. Ua tae mai te tauturu i te taime a hinaaro rahi ai oia i te reira. E i te mau taime a farii ai oia i te hoê mea, e faaite oia i te reira i vetahi ê.
Te na ô ra o Martha e, "Ua î to'u fare tamaaraa i te maa, e ua horo'a vau i te maa ta te Atua i tono mai ia'u i te feia tapiri e te feia veve. Mea iti roa te mea ta'u i horo'a".
I te omuaraa, ua mana'o oia e aita i navai ta ' na mau mea. Tera râ, rahi noa'tu to'na faaiteraa, rahi noa'tu to'na iteraa e, ua navai.
Te parau ra oia e, “Ua tae au i te hoê vahi i reira te Atua i haamaitai ai, e e ere te mau mea ta'u i farii i te mea iti roa.”
Ua nehenehe atoa oia e haere i roto i te hoê fare maitai a'e i roto i te tau o te ati.
No to'na hi'oraa i muri, te parau ra o Martha e, "E tae mai te Atua i te taime au. E faaroo noa mai te Atua, e ia mana'o ana'e tatou e, ua hope te mau mea atoa, e ohipa te Atua i taua taime ra."
Te haamana'o maira to'na aamu ia tatou e, e ere te horo'araa i te mea no te tia'i e tae roa'tu i te taime ua ineine tatou. No ni'a ïa i te ti'aturiraa e, ua rahi a'e te tao'a a te Atua i to tatou mata'u.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te titau manihini nei te mau pĭpĭ ia tatou ia haere hau atu i te faatumu i ni'a i te ereraa e ia farii i te fafauraa a te Atua no ni'a i te rahi. Ia horoa ana'e tatou ma te horoa ' tu, te faaite ra ïa tatou e to tatou parururaa mau e ere ïa i te mea e noaa mai ia tatou na roto i te tapearaa mau i te mau mea ta tatou e farii ra, na roto râ i te tiaturiraa e e tamau noa te Atua i te horoa mai. E riro mai ta tatou mau ô ei tapa'o puai no te faaroo, ma te taui i te mea e au ra e mea iti roa ei haamaitairaa rahi no vetahi ê.
Ia haamana'o tatou i te mau parau a Marta i teie mahana, a faaite ai tatou i ta tatou mau ô: E haamaitai te Atua ia tatou eiaha no te farii noa, no te faaite atoa râ.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te hoê ravea no te riro ei haamaitairaa
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Debbie Bartlett
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te hoê melo o te ekalesia o tei pee i te hoê faaueraa haehaa no roto mai i te Atua e o tei horo'a i te $60 USD i te hoê taata ê tei hinaaro i te tauturu, ma te ite e, e ere te horo'araa i te iteraa i te faahopearaa, no te parauraa râ e, ia titau manihini mai te Atua ia tatou ia tauturu.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
I te tahi mau taime, e haamata te horo'araa na roto i te hoê mea na'ina'i mai te faarooraa i te hoê faaûruraa mamû no ǒ mai i te Atua ra.
I roto i te hoê tere aita i maoro a'enei i Milwaukee, i Wisconsin, i te mau Hau Amui no Marite, e 60 dala marite to te hoê melo o te ekalesia i toe mai i roto i te hoê opuaraa. I te rahiraa o te taime, e vaiiho noa oia i te moni i te fare e e faaohipa noa oia i te hoê tareta tarahu. Teie râ, i te mahana a haere ai oia, ua mana'o oia e e tia ia ' na ia tuu i te moni i roto i ta ' na pute.
Ua tere atu oia i te amuiraa no Milwaukee, ua amui atu i roto i te haamoriraa, e i muri iho ua haamata oia i te tere atu i te fare. Fatata e 30 minuti i muri iho, ua tapea oia no te hoo mai i te mǎhu e te uiui noa ra â oia no te aha oia i afai mai ai i taua $60 dala marite ra.
Ua haere mai te hoê tamahine apî ia ' na a faaî ai oia i te farii. E au ra e, ua mǎta'u oia, tera râ, e ti'aturiraa to'na. Ua parau oia e te rave ra oia i te ohipa no te hoê taime poto i te taime a eiâhia ' i ta ' na pute moni. E rave rahi hora te atea i to ' na tamataraa i te ho'i i te fare i Hudson, i Wisconsin. Ua horoa a'ena te hoê taata ia ' na e 20 dala marite USD, aita râ ta ' na i navai i te moni no te hoo i te mǎhu.
E nehenehe anei oia e tauturu?
Ua horo'a'tu oia ia'na e 40 dala marite no te mǎhu. I muri iho, ua ui atu oia e ua amu anei oia. Aita ta'na i na reira, no reira, ua horo'a'tu oia ia'na i te toea $20 USD.
A haamauruuru ai oia ia'na, ua tahe te roimata i roto i to'na na mata.
I muri iho, mai te huru ra e te ineine ra oia no te haavaraa, ua parau mamû noa oia e, “E taata ahu au.”
Ua matara mai to ' na mata mai te huru ra e te mana'o ra oia e e taui oia i to ' na mana'o aore ra e ani i te moni ia faaho'i mai.
Ua parau râ oia, "Ua parau mai te Atua ia'u ia afa'i mai i teie moni, e ua ite au i teie nei no te aha. Ua horo'a mai te Atua ia'u, e e mea ti'a ia'u ia horo'a i te tahi atu mau taata".
Aita e tapao, aita e mana'o, aita e haavaraa i taua taime ra. Hoê ana'e taata tei pahono ma te aroha i te tahi atu taata.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te titau nei te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ ia tatou ia haere ê atu i te aroha noa e ia amui atu i te tahi atu mau taata. Ua riro to tatou horo'a ei rave'a papû no te ti'a i piha'i iho i te feia ta te Mesia i pii e, “te ri'i roa a'e o ratou”, ma te faaite i te here aroha o te Atua.
Eita roa ' tu paha tatou e ite i te ohipa i tupu i muri a'e i to taua tamahine apî ra faarueraa i te pereoo. Teie râ, e ere paha te reira te tumu. E ere te horo'araa i te mea no ni'a noa i te iteraa i te faahopearaa. I te tahi mau taime, no ni'a noa ïa i te ti'aturiraa i te Atua no te parau e, ia horo'ahia mai ia tatou te rave'a no te riro ei haamaitairaa.
Ia vai noa tatou i mua i te mau faaûruraa a te Varua, i te mau taime e titau ai te Atua ia tatou ia faaite i te mau mea ta tatou e farii ma te rima hamama e te mafatu hamama a faaite ai tatou i ta tatou mau ô i teie mahana.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te hoê fare i faateiteihia e te mau rima e rave rahi
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Wayne Taata faaapu
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru o te mau taata e te mau amuiraa no te mau Motu Peretane i te putuputuraa no te faaora i te Fare no Dunfield, te hoê pû faaearaa herehia e 60 matahiti to'na, ma te haaputuputu £165,000 i roto noa e hitu ava'e na roto i te horo'araa, te haamana'oraa, e te ti'aturiraa.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Ua riro te Fare Dunfield i te mau Motu Peretane ei vahi fariiraa, te hau, e te tauiraa e 60 matahiti te maoro. Ua riro te reira ei vahi no te mau haereraa i te fare haapiiraa, te mau puhaparaa no te feia apî, te mau putuputuraa a te ekalesia, e te mau taime mo'a o tei taui i te oraraa o te mau utuafare atoa.
Teie râ, aita i maoro a'enei, ua fifihia te oraraa no a muri a'e o te Fare Dunfield.
Ua titauhia te tata'uraa oioi o te tuanui. Eita te fare e nehenehe faahou e vai matara ma te paruruhia mai te peu e aita ratou. E mea rahi roa te hoo: £165,000. E mea ohie roa ia uiui e nehenehe anei teie vahi here e ora mai i te hoê tau a faaruru a'ena ai e rave rahi mau faanahonahoraa tauturu i te pae moni.
Ua ma'iti râ te huiraatira i te ti'aturiraa.
Ua haamata te hoê ohipa imiraa moni i te ava'e atete 2024. Ua putuputu mai te mau taata, te mau amuiraa, e te mau hoa o te Fare Dunfield. Ua horo'a vetahi ma te horo'a. Ua horoa vetahi i te mau mea atoa ta ratou e nehenehe e horoa. Teie râ, e mea faufaa te mau ô atoa.
Te vai ra te mau haamana'oraa e te mau pure i piha'i iho i ta ratou mau ô:
“Ua haere mai au i ô nei e ta'u fare haapiiraa e piti taime i te hopea o te mau matahiti 70, te tahi o te mau haamana'oraa oaoa roa a'e ta'u e haamana'o ra.”
"Te hoê vahi taa ê mai teie te huru, o tei haamaitai i te mau u'i e rave rahi. Ia vai noa te reira no te tahi atu mau u'i."
"Te mau haamana'oraa faufaa roa no ni'a i te hoê vahi taa ê mai teie te huru. Ia ite te mau u'i a muri a'e i te haamaitairaa o teie vahi mo'a."
E ere teie i te mau ô noa. E mau aamu te reira, te mauruuru, e te ti'aturiraa tei faaitehia. Ua riro te mau tara marite atoa i horoahia mai ei tuhaa no te hoê fare i patu - faahou - hia e te mau rima e rave rahi.
E ua haaputuputuhia te taatoaraa o te £165,000 i roto noa e hitu ava'e.
E tamau noa te Fare Dunfield i te farii i te mau tamarii, te feia apî, te mau utuafare, e te feia imi no taua huru horo'araa ra. E tamau noa te reira i te riroraa ei vahi i reira te oraraa e tauihia'i e e farerei ai i te Varua o te Atua.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Ua riro te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ ei tuuraa moni i roto i te ti'aturiraa. Te horo'a nei tatou ia nehenehe i te mau ohipa a te ekalesia e te vai-mau-raa ia haamaitai tamau i te mau u'i apî. Te patu nei to tatou horo'a i teie mahana i te niu no te mau pĭpĭ ananahi.
Mai te mau taata o tei tauturu i te faateitei i te fare o Dunfield, eita roa'tu tatou e ite i te mau oraraa atoa ta ta tatou mau ô e ohipa mai. Tera râ, ia horo'a ana'e tatou, e riro mai tatou ei tuhaa no te hoê mea rahi a'e ia tatou iho, te hoê fafauraa e, e vai noa te mau vahi no te fariiraa, te hau, e te tauiraa no te feia e haere mai i muri mai ia tatou.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te hoê faanahoraa o te huiraatira
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Thomas Wagner | Te amuiraa Sabati
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i e maha taure'are'a paari i Augsburg, Germany, o tei arata'i i te hoê oro'a amuiraa na roto i te hoê ohipa ohie no te aho e te taairaa, ma te ite e, e mea faufaa te mau aho atoa, e ta tatou mau ô, tei raro amuihia, e hamani i te hoê mea rahi a'e i ta te hoê o tatou ana'e e nehenehe e horo'a.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a. Te vai ra i roto te hoê hoho'a no roto mai i te aamu.
Tāuru
Īstory
Ua titau - manihini - hia e maha taurearea paari, o Markus, o Philipp, o Noa, e o Thomas Wagner, no te aratai i te hoê oroa amuiraa i Augsbourg, i Germany.
Ua rave ratou i te hoê mea ohie i te omuaraa o te taviniraa.
Ua ti'a ratou i roto i te hoê poro'i e ua haamata i te hamani i te mea ta ratou i pii i te hoê "upe'a o te huiraatira". Ua tape'a te hoê taata i te hoê popo aho e ua hapono atu i te reira i te tahi atu taata i roto i te porohita. A rave ai ratou i te reira, ua faaite ratou i te hoê mea faufaa no ni'a i taua taata ra: te hoê haamana'oraa taa ê, te hoê ô ta ratou i ite i roto ia ratou, e aore râ, te hoê huru ta ratou i mauruuru.
I muri iho, ua tapea taua taata ra i te hoê tuhaa o te aho e ua horoa ' tu i te reira i te tahi atu taata.
Ua haere te reira i mua e i muri e tae roa ' tu i te taime ua tapo'ihia te hoê ana'iraa aho i nia i te taatoaraa o te poro. Ua riro mai te mea o tei haamata ei mau aho taa ê ei mea nehenehe e te taa ê.
Ua pure o Thomas i muri mai i teie mau parau:
"Mai ta matou i hamani i te hoê faanahoraa auhoaraa no roto mai i te huruhuru mamoe, ua tahoê outou ia matou i roto i to outou here e to outou aroha. Te faaite nei te mau aho tata'itahi i to tatou mau puai, mau huru maitatai, e to tatou mau horo'araa."
Ua ite te feia apî paari i te hoê mea faufaa roa i taua mahana ra. Aita hoê noa aho e nehenehe e hamani i te upe'a. Ua riro noa te reira ei mea puai e te nehenehe no te mea ua horo'a te mau taata atoa i te tahi mea.
E ohipa hoê â to tatou horoaraa.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Hau atu â te pahonoraa a te mau pĭpĭ i te hoê ohipa taata iho. E fafauraa amui te reira. Ia horo'a ana'e tatou, e haaputuputu tatou i ta tatou mau rave'a no te haapuai i te huru o to tatou huiraatira. Ua riro ta tatou mau ô amui ei tapa'o no to tatou fafauraa te tahi i te tahi e to tatou oraraa amui i roto i te Mesia, ma te haapapû e, e nehenehe ta tatou e faatupu amui i te mau pŭpŭ oaoa, te ti'aturiraa, te here, e te hau.
Ua riro te mau ô atoa ta tatou e afa'i mai i teie mahana mai te hoê aho i roto i taua itenati ra. E au ra paha e mea nainai te tahi mau ô. E au ra e mea rahi te tahi atu mau mea. Tera râ, e riro mai ratou amui ei mea rahi a'e i ta te hoê o tatou e nehenehe e hamani o tatou ana'e.
Ia haamana'o tatou e, te ta'i nei te Atua ia tatou, ta tatou mau ô, ta tatou mau aamu, to tatou mau ti'aturiraa, e to tatou here, i roto i te hoê oire puai a'e e te nehenehe a'e a faaineine ai tatou i te horo'a i teie Sabati no te Amuiraa.
E horo'ahia te mau ô atoa i roto i te farii i teie mahana no te faaore i te veve, no te faaore i te mauiui (Oblation). E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te mau papa'iraa no te parau-ti'a
Te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ - Te parau-ti'a
Te iritiraa i te mau uputa no te mau taata atoa
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Arianny Yasiris Rodriguez Sanchez
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru o te hoê amuiraa no te Repupirita Dominicaine i te farereiraa i te mau taure'are'a fifi ma te farii maitai e te auaha, ma te ite e, ia ite ana'e te feia apî e, e mea faufaa ratou, e nehenehe te oraraa e taui.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Te faati'a ra o Arianny Yasiris Rodriguez Sanchez no te Repupirita Dominicaine i te hoê aamu no ni'a i te hoê amuiraa o tei ma'iti i te hi'opo'a i te mau fifi i reira te tahi atu mau taata e ite ai.
Te haamana'o ra oia i te taime a haape'ape'a ai ta'na tane, te taea'e Richard Jiménez, no te hoê pŭpŭ taure'are'a i roto i to ratou oire. Te fifi ra te tahi o teie mau taure'are'a. Ua aro ratou, ua afai ratou i te mau eiâ, e ua haapeapea rahi ratou i to ratou mau metua.
Teie râ, aita o Richard i fariu atu, ua mana'o oia e ua piihia oia ia rave i te hoê mea.
Ua haamata oia i te farerei i te mau utuafare tata'itahi, i te faaroo i ta ratou mau aamu, e i te paraparau i te mau metua. I muri a'e i to ' na fana'oraa i to ratou turu, ua haamata oia i te hoê opuaraa i reira te mau taurearea e nehenehe ai e faaite ia ratou iho na roto i te pehe e te hautiraa.
Ua tupu mǎrû noa te hoê mea faahiahia.
I teie nei, te faaineine nei te feia apî o tei faaohipa i to ratou taime i roto i te mau huru ino i te mau ohipa hautiraa, te mau papai ma te haamana'o, e te faaineine ra i te pehe. Ua haere tamau ratou i te fare pureraa e ua rave amui ratou i te ohipa ma te au e te opuaraa. Ua haamata to ratou mau metua i te ite i te tauiraa.
Te na ô ra o Arianny e, "Aita ratou i afa'i faahou i te mau eiâ, aita atoa ratou i amui atu i roto i te mau aroraa. I teie nei, te tape'a noa ra ratou i te mau papa'iraa no te hoê hautiraa".
No te aha te reira i faatupu ai i teie taa - ê - raa?
No te mea ua ite teie mau taurearea e mea faufaa ratou. Ua ite ratou i te hoê vahi i reira ratou i fariihia ai, i faaturahia ai, e i herehia ai ratou.
Ia au i te parau a Arianny, “I roto i te amuiraa, e vahi taa ê to ratou, te hoê vahi o tei faaho'i faahou mai i to ratou ti'aturiraa.”
O te reira te huru o te huiraatira ta te Mesia e titau ra ia tatou ia haamau: te hoê oire e uputa matara, i reira te mau taata atoa e ite ai e, no roto mai ratou, e i reira te here e nehenehe ai e taui i te oraraa.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te haamana'o mai nei te pahonoraa a te mau pĭpĭ ia tatou e, e ere ta tatou mau ô no te paturu noa i te mau fare aore ra te mau faanahoraa. No ni'a ïa i te hamaniraa i te mau vahi ti'aturiraa. Na roto i to tatou horo'a, e tauturu tatou i te faatupu i te mau faatereraa hau o te farii i te feia i haamo'ehia, o te faaitoito i te feia e aro ra, e o te iriti i te mau e'a apî no te feia e hinaaro rahi ra i te reira. Ia faaite ana'e tatou i to tatou taime, to tatou mau taleni, e to tatou mau rave'a, e riro ïa tatou ei hoa no te Atua no te faatupu i te mau pŭpŭ oaoa, te ti'aturiraa, te here, e te hau.
A horo'a ai tatou i teie mahana, a haamana'o noa tatou i teie mau taure'are'a e te feia atoa e tia'i ra i te hoê taata ia iriti i te uputa no ratou. Ia tauturu ta tatou mau ô ia hamani i te tahi atu mau vahi i reira te mau taata e haamana'o ai e, te herehia ra ratou, te haafaufaahia ra ratou, e aita roa'tu e ti'aturiraa.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Ua piihia te mau taata atoa
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Isaaka Bennett
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru o te mau vahine o te hoê amuiraa no Chennai, India, i te haereraa mai te hiti o te oraraa e tae atu i ropu i te oraraa o te ekalesia, e eaha te tupu ia farii ana'e te hoê oire i te pae hopea i te mau reo atoa ta te Atua i pii.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Te faati'a ra o Isaac Bennett no Chennai, India, i te hoê tauiraa puai e tupu ra i roto i ta'na pû misioni.
Ua mana'ohia mai e, e vai noa te mau vahine i muri mai i roto i te mau ekalesia e te mau huiraatira e rave rahi. E mea pinepine ratou i te faaarahia e, no vetahi ê te faatereraa, te pororaa e te raveraa i te mau faaotiraa.
Teie râ, te tupu ra te hoê mea taa ê i roto i te amuiraa a Isaaka.
Ua riro te mau vahine ei tahi o te mau ti'a faatere puai roa a'e i roto i te oraraa o te ekalesia. E arata'i ratou i te mau putuputuraa, e horo'a i te utuuturaa pastoral, e faanaho i te ohipa haaparareraa parau, e e tauturu i te faaineine i te oraraa no a muri a'e o te amuiraa. Te taui nei to ratou mau ô, to ratou paari, e to ratou fafauraa i te huiraatira e haaati ra ia ratou.
Te na ô ra o Isaac e, “Aita te mau vahine i riro faahou ei feia mata'ita'i mamû, ei feia faatere itoito râ, ei feia arata'i, e ei feia hi'opo'a.”
E ere te taviniraa noa te mau vahine i te mea e haaputapû roa i teie aamu. I te pae hopea ua ti'amâ ratou ia faaohipa i te mau ô ta te Atua i horo'a noa mai ia ratou.
Te haamana'o maira to ratou aratairaa ia tatou e, aita te Atua e pii nei i te tahi noa mau taata no te tavini. Te pii nei te Atua i te mau taata atoa. E niniihia te Varua ma te oti'a ore i roto i te mau matahiti atoa, te mau huru oraraa atoa, e te mau huru oraraa atoa. Ia vai ana'e tatou i te vahi no te mau reo atoa, e haapuaihia te huiraatira taatoa.
Te faataa ra o Isaac i teie tauiraa mai “te hoê ara-maite-raa i te pae no te faaroo.” Te iteraa ïa e, e ite-maitai-hia te misioni a te Atua ia farii-maitai-hia te feia tei faaru'ehia i roto i te pû.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te titau mai nei te mau pĭpĭ ia tatou ia faaite i ta tatou mau rave'a na roto i te mau rave'a o te horo'a i te mana i te mau taata e o te aupuru i ta ratou mau ô i horo'ahia mai e te Atua. Te turu nei ta tatou mau ô i te mau faatereraa hau o te iriti i te mau uputa, o te faaitoito i te faatereraa, e o te haamau i te mau oire i reira te mau taata atoa e nehenehe ai e amui atu. Na roto i te horo'araa, e tauturu tatou i te patu i te hoê ekalesia o te ti'aturi rahi a'e, o te aroha, e o te haapa'o maitai a'e i te orama o te Mesia.
E ui tatou i teie mahana, a afa'i ai tatou i ta tatou mau ô: O vai te reo e titau - noa - hia ia faaroohia? O vai te mau ô o te tiai noa ra ia faaitoitohia?
Ia hau atu â ta tatou ô i te hoê ô i te pae moni. Ia riro te reira ei tapa'o no to tatou fafauraa i te hoê ekalesia i reira te mau taata atoa e horo'ahia ai te mana no te arata'i, no te tavini, e no te amui atu i roto i te misioni a te Atua.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Ua piihia e ua horo'ahia te mana
Te roaraa: 1–2 minuti
Na:
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te huru o te mau ti'a faatere no te Pu misioni no Buripadar i Odisha, India, i te iritiraa ma te faaoromai i te mau mafatu e te mau uputa, ma te arata'i i te faatoro'araa e ono vahine e te hoê ite hohonu a'e e, te titau nei te Atua i te mau taata atoa ia tavini.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a. Te vai ra i roto te hoê hoho'a no roto mai i te aamu.
Tāuru
Īstory
Ua faaruru te feia faatere i te hoê fifi rahi i roto i te Pu Misionare no Buripadar i Odisha, India.
I te haamauraahia te pû misioni i te matahiti 2018, e 13 amuiraa e hau atu i te 400 melo bapetizohia. Ua hinaaro te ekalesia e ora i roto i te misioni e te mau opuaraa a te Oire no te Mesia, e tae noa'tu i te ti'aturiraa e, ua piihia te mau taata atoa e te Atua, te mau vahine e te mau tane.
Teie râ, i roto i taua oire ra, hau atu i te 50 matahiti te maoro, o te mau tane ana'e tei faarirohia ei raatira no te ekalesia. E mea huru ê roa te mana'o e e tavini te mau vahine ei mau tahu'a, ei mau orometua haapii, ei mau matahiapo, e ei mau diakono.
Ua haamata râ te feia faatere ma te faaoromai. Ua haere ratou na roto i te mau amuiraa mai te matahiti 2018 e tae atu i te matahiti 2019 no te haapii, no te faaroo, e no te faaite i te ti'araa o te ekalesia e te mau parau tumu tamau. Ua faahaamana'o ratou i te mau taata e, aita te piiraa a te Atua e taoti'ahia i ni'a i te tane e te vahine. Ua paraparau ratou no ni'a i te mau vahine no India o tei taui i te fenua, mai ia Indira Gandhi e ia Metua vahine Teresa. Ua haamata mǎrû noa te mafatu i te matara.
I muri iho, ua tupu te hoê mea faahiahia i te ava'e novema 2019. Mai ta Birsuna Mandal i papa'i, "Ua horo'a te huiraatira o te Mesia i te auraa o te piiraahia te mau taata atoa, te auraa ra, tane e aore râ, vahine. E mea au roa ia faatoro'ahia i roto i te amuiraa no te misioni a te Mesia". Ua faatoro'ahia te hoê ahuru ma maha peresideni e e piti orometua haapii i roto i te pû misionare. I rotopu ia ratou, e ono vahine tei farii i te piiraa a te Atua e tei faatoro'ahia ei mau orometua haapii e ei mau tahu'a.
No te nunaa Buripadar, ua hau atu te reira i te hoê tauiraa politita. Ua riro te reira ei tapa'o no te Varua o te Atua e rave ra i te ohipa. Ua haamata te mau amuiraa i te ite i te mau ô ta te mau vahine i horoa mai no te taviniraa. Ua faaroohia te mau reo apî. Ua tupu mai te mau ti'a faatere apî. E ua puai a'e te misioni a te Mesia no te mea e rave rahi a'e taata tei farii i te mana no te tavini.
I teie mahana, te tavini noa ra taua mau vahine ra ma te haapa'o maitai i roto i ta ratou mau amuiraa, ma te tauturu i te arata'i i te hoê pû misionare apî ma te itoito, te aroha, e te ti'aturiraa.
Te haamana'o mai nei ta ratou aamu ia tatou e, na ta tatou mau ô e faaite mai i te ohipa a te Atua i ni'a i te fenua nei. E paturuhia te mau faatereraa hau, e faaineinehia te feia faatere, e e vavahihia te mau fifi na roto i to tatou horo'a. Hau atu â te mau ô e horoahia ra i ô nei i te patururaa i te moni. Te tauturu nei ratou i te haamau i te mau oire i reira te mau taata atoa e nehenehe ai e faaroo e e pahono i te piiraa a te Atua.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ, o te huru ïa no tatou ia faaitoito amui i te misioni o te Oire no te Mesia. A farii ai tatou i te ô o teie mahana, a haamana'o na tatou e te amui nei to tatou horo'araa i te horo'araa o te tahi atu mau taata na te ao atoa nei. Te turu amui nei tatou i te mau faatereraa hau o te faaite ia Iesu Mesia e o te faaitoito i te mau pŭpŭ no te oaoa, te ti'aturiraa, te here, e te hau, ia ite te mau taata atoa e, ua piihia ratou, ua haafaufaahia, e ua horo'ahia te mana ia ratou.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Te faaroo i roto i te mau haamaitairaa
Te roaraa: 1–2 minuti
Na: Isaaka Bennett
Haapotoraa: Te hoê aamu no ni'a i te hoê putuputuraa i Chennai, India, i reira te aparauraa parau-ti'a e te amuraa maa i tauturu ai i te hoê oire ia haere ê atu i te mata'u e te faataa-ê-raa, ma te ite e, e ere te taairaa e te tahi atu mau faaroo i te mea ino roa no te evanelia, te hoê râ faaiteraa no te reira.
Tikiake hoho'a: A faaohipa i teie hoho'a i roto i te taime no ta outou mau pĭpĭ Pahonoraa ma te horo'a.
Tāuru
Īstory
Te faati'a ra o Isaac Bennett no Chennai, India, i te hoê aamu no ni'a i te hoê putuputuraa o tei taui i te huru no to'na oire no ni'a i te misioni.
Ua tupu mai te hoê fifi rahi a putuputu ai te pǔpǔ. Ua ora ratou i roto i te hoê totaiete i reira te mau kerisetiano e rave rahi i haapiihia ai ia ape i te mau taairaa piri e te tahi atu mau faaroo. Ua faaara - atoa - hia te tahi mau taata eiaha roa ' tu e amu i te maa e te hoê taata no te tahi atu huru faaroo.
Ua faatupu taua mau haapiiraa ra i te mata'u, te faataa - ê - raa, e te taa ore.
Tera râ, ua haamata te hoê mea i te taui na roto i te aparauraa haavare ore, te mau papa'iraa mo'a, e te mau ohipa i tupu.
Ua papai o Isaac e ua riro to raua auhoaraa ei “tahi vahi i reira teie mau mana'o oti noa e faaruru mǎrû noa ' i e e taui ai.”
E vahine te rahiraa o te feia i ma'itihia. Ua haamata ratou i te ite e, e ere ta ratou misioni no te faataaraa, no te taairaa râ, a faaroo ai ratou te tahi i te tahi e a feruri ai ratou i to ratou faaroo. Ua ite mai ratou e e ere te amuiraa i te maa i te hoê faainoraa i te faaroo, te hoê râ faaiteraa i te reira.
Te parau ra o Isaac e, “I teie nei, te ite nei tatou i te amuraa maa eiaha ei faahaparaa i te faaroo, ei faaiteraa râ i te reira, ei ohipa mo'a no te faaite i te here o te Mesia i rapae i te mau oti'a.”
Auê te hoho'a nehenehe o te evanelia. E nehenehe te mau fifi e topa i nia i te hoê airaa maa. E nehenehe te feia ê e riro ei hoa. E nehenehe te mata'u e faaino i te maramarama. E e nehenehe te hau o te Mesia e faaitehia na roto i te mau ravea o ta te mau parau ana'e e ore e nehenehe e rave.
Te mau pǐpǐ no te titau-manihini-raa
Te haamana'o mai nei te pahonoraa a te mau pĭpĭ ia tatou e, e mea faufaa a'e te horo'araa i te moni. No ni'a atoa ïa i te fariiraa maitai, te iritiraa i to tatou mafatu, e te horo'araa i te vahi no vetahi ê ia amui atu. Ua piihia tatou ia rave i te ohipa misioni eiaha na roto i te faaru'eraa i te ao nei, na roto râ i te faaôraa i roto i te reira ma te itoito, te aroha, e te here. Ia horo'a ana'e tatou ia tatou iho e ta tatou mau rave'a, e tauturu tatou i te patu i te mau e'aturu i roto i te hoê ao amahamaha e e faaite papû tatou i te hau o te Mesia.
Ia haamana'o tatou i teie mahana, a faaite ai tatou i ta tatou ô, e riro te mau ô atoa ta tatou e horo'a ei tuhaa no te ohipa a te Atua no te tahoê i te taata. Ia tauturu to tatou horo'a ia hamani i te mau airaa maa rahi a'e, te mau taairaa puai a'e, e te hoê oire i reira te mau taata atoa e fariihia ai i roto i te here o te Mesia.
E nehenehe ta outou e horo'a na roto i te tahua itenati CofChrist.org/give , na roto i te hi'opo'araa i te tapa'o QR i ni'a i te mata, e aore râ, na roto i te tuuraa i ta outou ô i roto i te farii.
Nahea ia faaineine i te pahonoraa horo'a a te hoê pĭpĭ
Ua riro te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ ei tuhaa faufaa roa no te haamoriraa e e mea ti'a ia tu'ati maitai i te tumu parau o te mahana. Ia ineine ana'e tatou ma te feruri maitai, e tahe noa te reira i roto i te taviniraa. A tapea i te pahonoraa poto, fatata e piti aore ra e toru minuti, e a niuhia i nia i te titau - manihini - raa eiaha râ i te faaheporaa. E faaitehia te horo'araa ei ohipa pae varua e ei pahonoraa mauruuru i te rahi o te Atua.
A haamata na roto i te tumu parau no te haamoriraa e a haapapû e, te tu'ati ra ta outou poro'i i te tereraa taatoa o te taviniraa. A faaineine i te hoê aamu o te faaite i te tumu parau. Mai te mea e, aita outou e anaanatae ra i te faaineineraa i te hoê pahonoraa horo'a taatoa a te mau pĭpĭ, te vai ra atoa ra te mau hoho'a teata i papa'ihia na mua'tu i ni'a i te Herald House . Hi'o i te hono " A ite i te parau: Te mau hoho'a teata no te mau pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ " i raro nei.
A tauturu i te amuiraa ia ite e nahea te aamu e tuati ai i te horo'araa. A faahiti maramarama i te titau-manihini-raa ia horo'a e ia haamau i te horo'araa ei pahonoraa haavare ore i te mau ô a te Atua. E mea ti'a i teie taime ia riro ei taime no te titau-manihini-raa e no te amui atu i roto i te haamoriraa. E nehenehe ta outou e tai'o i te hoê parau no ni'a i te pahonoraa a te mau pĭpĭ i roto i te mau faanahoraa haamoriraa aore râ, e faaite i ta outou iho mau parau.
A faataa poto noa e nafea te taata e nehenehe ai e rave i te horoaraa. E nehenehe te mau ô e horo'ahia i ni'a i te itenati na roto i te CofChrist.org/give e aore râ, na roto i te hi'opo'araa i te hoê tapa'o QR i roto i te oro'a. E nehenehe atoa te mau ô e horoahia ma te faaohipa i te hoê afata aore ra te hoê hi'opoaraa. A haamana'o i te feia haamori e, e nehenehe ta ratou e hapono i ta ratou mau tuhaa ahuru i ta ratou amuiraa no te fenua iho, te mau tuhaa ahuru o te misioni na te ao nei, e aore râ, i na mea e piti atoa.
A faaoti i te pahonoraa horo'a a te pĭpĭ na roto i te hoê pure haamauruuru. A faaite i to outou mauruuru no te horo'araa e horo'ahia mai e a ani i te haamaitairaa a te Atua i ni'a i te mau faatereraa hau e te misioni no te paturu i taua mau ô ra. E haapuai teie taime hopea i te horo'araa ei ohipa haamoriraa e e tauturu i te pahonoraa ia ho'i oioi mai i roto i te taviniraa.
Te mau hoho'a no te pahonoraa horo'a a te mau pĭpĭ
A faaohipa i te mau hoho'a teata ineine no te arata'i i te taime no te pahonoraa a ta outou mau pĭpĭ na roto i te hoê reo maramarama e te papû. Tikiake e a faaohipa i te reira, e aore râ, a taui ia au i ta outou amuiraa e ta outou vahi. E roaa noa teie mau rave'a na roto i te reo Beretane.